Milutin MilankovićVelikan svetske nauke sa Beogradskog univerzitetavirtuelna izložba |
||
|
||
Uvod | Milutin Milanković (Dalj 1879 – Beograd 1958), astronom i geofizičar svetskog glasa i tvorac matematičke teorije cikličnih promena klime na Zemlji uslovljenih varijacijama u njenom osunčavanju, bio je profesor Univerziteta u Beogradu od 1909. godine do kraja svog radnog veka. Diplomirao je i doktorirao na Visokoj tehničkoj školi u Beču kao prvi Srbin doktor tehničkih nauka i do 1909. radio je kao projektant širom Austrougarske monarhije. Kada je pozvan da preuzme katedru za primenjenu matematiku na Beogradskom univerzitetu, odlučio je da se doseli u Srbiju i da se posveti nauci, kojoj je ostao veran celog života. U nauci je bio čist teoretičar i jedini alat kojim se služio bili su papir i olovka, logaritamske tablice i šiber, uz čiju pomoć je došao do veoma složene teorije cikličnih promena klime uslovljenih promenama osunčavanja površine planete. O svom životu i radu rekao je sledeće: Citati „Živeo sam u carevini, kraljevini i u republici, kao slobodan građanin, kao obveznik u braku, u vojsci i državnoj službi. Preživeo sam, i to svaki put u zaraćenoj zemlji, dva balkanska i dva svetska rata, bio sam na bojnom polju i u zatvoreničkom logoru, odmarao se po apsanama, tavorio u internaciji, stenjao pod neprijateljskom okupacijom. No, pored svega toga, nauživao sam se i svega ugodnog i lepog što sam ga, tražeći, našao, ili na nj slučajno nabasao.“ „U naučničkom pozivu našao sam ugodno utočište jer sam njime bio zaštićen od mnogih trzavica koje su potresale ceo svet. Pod tim krovom uredio sam i opremio svoju naučnu radionicu, pa, lično odvojen od velikog sveta, ali u stalnoj duhovnoj vezi sa njegovim znamenitim naučnicima, izgradio svoju naučnu oblast, svoje neprikosnoveno duhovno imanje. U toj radionici sam proveo, sa kratkim prekidima, četrdeset godina, pišući i publikujući svoja dela.“ Milutin Milanković bio je član Srpske kraljevske akademije i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti od 1920, počasni član Matice srpske od 1927, potpredsednik Srpske akademije nauka od 1948. u tri mandata, član Akademije prirodnih nauka u Haleu.
Danas se smatra jednim od najvećih naučnika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom. |
|
1879-1904 | ||
1904-1909 | ||
1909-1914 | ||
1914-1919 | ||
1919-1958 | ||
Poslednji put promenjeno: 25/11/2014 19:09
© Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković". Kontakt: webmaster@unilib.bg.ac.rs