Conversation with Jacques Rancière on Poetry – The Role of the Poet in the World of Emancipation and Equality

Edition Yugoslavia organized a conversation on poetry and its role in the society of emancipation and equality, between Jacques Rancière, a French philosopher, and the group of poets gathered around samizdat edition CachéTamara Šuškić, Uroš Kotlajić, Bojan Vasić, Goran Korunović and Vladimir Tabašević. The event took place at the University Library "Svetozar Markovic" in Belgrade, Serbia on May 10 2014.

Ivana Momčilović, Vesna Bjedov and Đorđe Balzamović (from Edition Yugoslavia), Biljana Andonovska (a surrealism researcher), Miklavž Komelj (a Slovenian poet and an art historian, who sent the questions beforehand) and Danielle Rancière (a philosopher) also participated in the conversation.

 

Professor Aleksandar Jerkov and Srbislava Šahović from the University Library were also present.

 

The problems of contemporary poetry mainly were not the subject of Rancière’s interest until now. Rancière met the group of contemporary poets for the first time and discussed poetry with them. Edition Yugoslavia, in collaboration with Edition Caché, is going to publish a bilingual book based on this conversation.


Jacques Rancière


Rancière was born in Algeria in 1940. He graduated from École Normale Supérieure in Paris and he came to prominence when he co-authored Reading Capital (1968) with the structural Marxist philosopher Louis Althusser with whom he broke over during the students’ revolution in 1968. At the invitation of Michel Foucault he went to the new experimental University of Vincennes which was moved to the Parisian suburbia St. Denis (Paris- VIII) where he worked until re retired in 1920’s.


More details about Jacques Rancière, his bibliography and quite a number of links can be found on the website of the European Graduate School located in Saas-Fee (Switzerland) where he teaches.

Jacques Rancière is currently on the second Yugoslav tour called “Politics of Time”. He held a lecture called “Time, Narration, Politics”  in Skopje on May 6 2014 and he also held a lecture called “New Overview of Modernity” in Novi Sad on May 8 2014. His visit was organized by Edicija Jugoslavija, Institute of Social Sciences and Humanities Skopje and  Student Cultural Centre of Novi Sad.


The way this group of poets represents itself on the literary scene by its readings, books, poetry and publishing activities can be articulated and more closely explained through Rancière’s thesis on Division of the Sensual or through, as  Rancière himself called it when he talked to the members of the group, anonymous literary politics without identity.

 


Possible overlaps of different approaches to poetry present in practices of this poetry group and in Rancière’s articulation of political and aesthetic questions will be described in more detail on the website of Edicija Jugoslavija.


Edicija Jugoslavija gives precedence to the authors who managed to differentiate between the glow of the dead star and the true blaze even when everything indicated the opposite. It is dedicated to the thinkers of equality and emancipation, Yugoslav surrealists and poets, thinkers on their trail.

 

 

It was the first one to publish The Method of Equality: Politics and Poetics, a book consisting of three texts, and Has the Time of Emancipation Passed are the transcripts of Rancière’s lectures held in Belgrade, Zagreb and Ljubljana in 2010. The “Lecture” or Rancière’s uncategorized style is the text written by the editorial board of Edicija Jugoslavija.



Tamara Šuškić (1981) Published collections: Slika jedne slagalice (2001), Private Show (2005), Road and Family (caché 2012). She co-authors with Ana Seferović and Tanja Marković plays Diskretne žene, dekorativno dete, danska doga (2008) and Plovidba (2009).


 

a sad se pretvorih u zver u zver nisi ti zver kazu da sam mašina šraf klipnjača remen pumpa pokvarena pumpa nepopravljivo pokvarena pumpa pseto majmun slinavi kamen skamenjeni plastična ruka u plastičnoj kesi plastična ruka sa spojenim prstima u stegama u loncu u gipsu zakržljala do klupka dlaka nista vise dolaze kutije veće od mene pas i macka igraju kolo besni mučenik mora da spusti kese mora da spusti kese mora da spusti kese predvecerje pocinje da oseca pocinje da se oseca pocinje da se ne seca decaci u poljima ne mare za vreme bacaju se u reke da osvoje krst decaci u poljima jure ludaka dave ga golim rukama i spaljuju njegovo telo na obali reke decaci u poljima jure burzuje skidaju glave svojim neprijateljima i njihovoj vernoj braci decaci u poljima skupljaju grane i ruzmarin prave zamke za devojke decaci u poljima jure bogatasa pa ga teraju da povadi sve zlatne zube koje ce prodati na pijaci decaci u poljima nicega se ne secaju prodaju svoje pretke jer su obuzeti tugom mesto iza brda u brdima stenoviti proplanak sa gologuzim decacima silovito se izvijaju u vazduhu raspaljeni od padanja decaci se propinju propinju propinju a psi kidisu raspaljeni od padanja a decaci se cede na obali raspaljeni od padanja a psi se sudaraju raspaljeni od padanja a decaci goli ko pistolji raspaljeni od padanja a psi se pare raspaljeni od padanja a decaci pokazuju vilice i mišice raspaljeni od padanja a psi bljuju vatru raspaljeni od padanja a decaci gutaju vatru raspaljeni od padanja a psi nabijaju carsave na glave raspaljeni od padanja a decaci polako teku, polako polako, skoro nepomicno, ponekad unazad raspaljeni od padanja mesto je veliko raspaljeno od padanja decaci padaju raspaljeni od padanja psi padaju raspaljeni od padanja mesto se odmice guta sve sto se zasadi sve sto se zakopa nesto se dogodilo ali sta drugaciji sam ja ili tvar u kojoj sam se okupao


Uroš Kotlajić (1982) Published collections: Iris (2008), Poslednji gran žete velike Ane Andrejevne (2010), Pesme (caché 2011), Soneti o rupama and  Priče o sili (caché 2012); a book without a title (caché 2013).


***  

Нису носили ништа, испод кошуља, остале
су да висе са леђа ситне сасушене травке, ситне
иглице клеке, ситне гранчице и ситне сасушене
травке, на бутинама и на грудима, трава је била
оштра и забадала се у табане, носили са собом
даље, поред оборене полице остале су да леже
разбацане књиге, на трави, испод велике липе у
сенци лежали су уморни купачи. 

Дан је био врео и они нису кренули никуда,
њихове торбе су празне, на њиховим раменима
нису неосунчани бели трагови од ранаца, преко
њихових уста нису завоји из прошле сезоне из
њихових уста не вире, испод њихових зуба суве
жуте травке, њихове груди су пуне сада, бели,
спавали у купеима искривљени, био је остао град
иза, на раменима, једни другима, остајао све
даље и даље, све мање град и све више пожар
сада вирили кроз отворене прозоре, са дугачком
косом и са рукама, дугачак црни дим који је
избијао, који се савијао и пратио их, њихове
линије, косу, уста, гласове и смех који су
остављали.


Bojan Vasić (1985) Published collections: Srča (2009), Tomato (caché 2011), Ictus (caché 2012), 13 (caché 2013).

I (ELVIS U KOREJI)


Palatali kušnji, ti crveno
dugme, otpočinje drugi
dolazak, mučenje, koje
se rađa, trajanja bez potrebe.


Ime oteklo niz prvomajske
pande, nebo bez papirnih
straža. Preklapaju se ti
užasi sa šumskim mirom puta.


Klate se zubi grada. U podne.
Magla od pečurki ljudske
supe, i martovi, i mrak.


Trideset srebrnih poverenja,
zvona traju vekovima –
kako to da sada ostajem sam?


Goran Korunović (1978) Published collections: Gostoprimstva (2011), Reka kaiševa (2012), Crvena planeta (caché 2014). He published a book of comparative experiments Literatura i opasnost (Službeni glasnik, 2013).


Crvena planeta (odlomak)


na crvenoj planeti postoji prazna koliba. prozori gledaju na mesečastu šumu. nema teleskopa. lokvanji zrače gojaznim žabama. njihovo toplokrvno mleko je u frižideru. u prostoriji su i stenovite viljuške. kolibu su sagradili zidari i otopili se kada je sunce izašlo. mesto je mirno. ponekad nadleće lisnati orao ili se zapali senka. grive srna su vetrovite. njive ispeglane nekadašnjim lađama. iza predela hodaju kanjoni. ako neko peva, to je zato jer ga zrak podstiče. mračno je, ali se zemlja ne vidi. nema teleskopa. nema ljudi


Vladimir Tabašević (1986) Published collections: Koagulum (2010), Tragus (caché 2011), Kundak (caché 2012); Hrvatski kundak (caché 2014).


***
Pijan on, batrga se u utrobi noja, šuma manipuliše ježevima, ide olio i gijom apoliner, to smo ja i golo dete pre nego što nas je neko gurnuo u to nadanje da će se sve lepo završiti i da ćemo u top i ja i vi staviti tuđe meso i komadić hleba nasušni, a u ofsajd zamku jernej kopitara, i Jul, otresi tlak, otresi tlak, to, mama, omami me, mama, prvo svoj rep prospi ko medeno srce, onda se uhvati u koštac sa mnom, čekiraj se tamo daleko u srbiji koja se u sebi međi šljivama, koja inače oštro pliva, između tela i peraja suv je njen poslednji kraul, sa jednim velikim zezanjem umesto nas , zmija na mestu stoji naopako, rasteraj mačke sa jebišta, dok nada kuva kafu kolektivcima, pišaju još uvek čitko po rakovici krv, nešto će da pukne uskoro, neki mokar peškir o leđa vremena,   trebalo bi da se predam toj reci, psima i kenti, kad počne, na njenom bobu zapaliti sreću neko mora, kad počne


Biljana Andonovska (1981). She works at the Institute for Literature and Arts. She is interested into literary theory and research on surrealism and avant-garde. She translates contemporary Macedonian literature and writes literary criticism.

We recommend:
http://ranciere.blogspot.com/?view=flipcard


L’Édition Yougoslavie a organisé une rencontre entre le philosophe français Jacques Ranciére et le groupe des poètes belgradois réunis autour de l’Edition Caché – Tamara Šuškić, Uroš Kotlajić, Bojan Vasić, Goran Korunović et Vladimir Tabašević.

 

Ce colloque avait pour thème «la poésie et son rôle dans la société d’émancipation et d’égalité» . L’événement a eu lieu le 10 Mai 2014 à la Bibliothèque Universitaire Svetozar Marković à Belgrade, Serbie.

 

Ivana Momčilović, Vesna Bjedov and Đorđe Balzamović (Édition Yougoslavie), Biljana Andonovska (chercheur sur le surréalisme), Miklavž Komelj (poète et historien d’art slovénien, qui avait fait parvenir ses questions) ainsi que Danielle Rancière (philosophe) ont également participé aux échanges.

 

Le professeur Aleksandar Jerkov et Srbislava Šahović de la Bibliothèque Universitaire étaient aussi présents. 

 

La poésie contemporaine n’a pas été un véritable sujet d’intérêt pour Jacques Rancière, et cette conversation lui a permis pour la première fois de rencontrer des poètes contemporains et d’échanger avec eux  sur le thème de la poésie. L’Édition Yougoslavie en collaboration avec l’Edition Caché publiera un livre bilingue relatant cette conversation.

13 - 05 - 2014